Tijekom proteklog tjedna najveći fokus investitora bio je na odluci o podizanju kamatnih stopa od strane Feda i ECB-a. U skladu s očekivanjima, obje središnje banke podigle su kamatne stope za 25 baznih poena, a vodeći tržišni indeksi ostvarili su tjedni rast.
SAD
S&P 500 ostvario je tjedni porast od 0,8% dok je Dow Jones rastao 0,6%. Najveće dobitke od 1,6% postigao je tehnološki bogat Nasdaq Composite. Na pozitivno raspoloženje investitora utjecao je niz pozitivnih ekonomskih podataka, a ponajviše onih o inflaciji. Američki indeks izdataka za osobnu potrošnju (PCE) porastao je za 0,2% u lipnju što je pad u odnosu na 0,3% u svibnju. Navedeni podatak bio je niži od očekivanja i predstavlja najsporije povećanje od rujna 2021. Osim toga, indeks troškova zapošljavanja, koji odražava rast cijena plaća, porastao je 1,0% u drugom kvartalu. Promatrani indeks bio je ispod očekivanja te je ostvario najmanji porast u posljednje dvije godine. Tjedni podaci upućuju na to da bi gospodarstvo moglo uspjeti izbjeći recesiju unatoč povećanju troškova zaduživanja. U srijedu je Ministarstvo trgovine izvijestilo o stopi gospodarskog rasta od 2,4% u drugom tromjesečju što je znatno iznad stope rasta od 2,0% iz prethodnog tromjesečja i konsenzusnih očekivanja od oko 1,8%. Narudžbe trajne robe skočile su 4,7% u lipnju dok je osobna potrošnja porasla 0,5%. U skladu s očekivanjima, nakon završetka svog dvodnevnog sastanka, Fed je u srijedu najavio povećanje ciljane stope saveznih fondova od 0,25%. Najave za idući sastanak oblikovale su očekivanja da je Fed završio s podizanjem stopa, barem za ovu godinu. Na popratnoj konferenciji, predsjednik Feda Jerome Powell naglasio je da će daljnje promjene kamatnih stopa ovisiti o makroekonomskim podacima. Prema alatu CME FedWatch Tool, vjerojatnost podizanja kamatnih stopa do kraja godine početkom tjedna iznosila je 90,8%, a terminska tržišta završila su tjedan sa vjerojatnošću daljnjeg podizanja kamatnih stopa od samo 27,4%. Ohrabrujući podaci o inflaciji utjecali su na smanjenje prinosa američkih državnih obveznica, ali je prinos na referentnu 10-godišnju obveznicu ipak porastao zahvaljujući snažnim signalima rasta.
Europa
U tjednu punom gospodarskih vijesti i podataka, STOXX 600 porastao je za 1,2% , talijanski FTSE MIB za 0,3%, francuski CAC 40 za 0,4%, njemački DAX za 1,6%, a britanski FTSE 100 za 0,3%. Unatoč tome što su Fed i ECB najavili povećanje kamatnih stopa, raspoloženje ulagača popravilo se zbog manje restriktivnog tona o nastavku podizanja kamatnih stopa u budućnosti. Izvješća iz Kine sugerirala su da vlasti razmatraju pružanje daljnje potpore jačanju drugog najvećeg svjetskog gospodarstva što je također ohrabrilo ulagače. Prinosi na obveznice eurozone porasli su zbog zabrinutosti da bi izgledi za veće japanske prinose mogli potaknuti egzodus japanskih ulagača, ali su se isti krajem tjedna ustabilili. Prinos na njemačku 10-godišnju državnu obveznicu porastao je iznad 2,56%, a krajem tjedna završio je na oko 2,49%. Tjedni podaci pokazuju usporavanje regionalnih poslovnih aktivnosti. Flash Eurozone Composite PMI Index, početno mjerilo aktivnosti u sektoru proizvodnje i usluga, pao je u srpnju na osmomjesečnu najnižu razinu od 48,9 s 49,9 u lipnju. U Njemačkoj je IFO indeks poslovne klime pao treći mjesec zaredom na 87,3 u srpnju sa 88,6 u prethodnom mjesecu. S druge strane, indeks poslovnog raspoloženja u Ujedinjenom Kraljevstvu zabilježio je pozitivan rezultat za tri mjeseca do srpnja. U skladu s očekivanjima, ECB je povećao kamatne stope na 3,75% što predstavlja rekordne razine od listopada 2008. Kao ključni razlog za povećanje, središnja banka navela je visoke izglede da će inflacija u eurozoni predugo ostati previsoka. Međutim, također je sugerirana mogućnost pauze monetarnog stezanja u budućnosti. Godišnja inflacija u eurozoni u lipnju iznosila je 5,5% što je pad u odnosu na 6,1% u svibnju, ali još uvijek znatno iznad cilja ECB-a od 2%. Promatrajući navedene podatke o inflaciji na razini zemalja, može se reći kako su isti bili mješoviti. Podaci su pokazali da je rast cijena u Francuskoj usporio više od očekivanog na 5% u srpnju s 5,3% u lipnju. Međutim, prilagođena španjolska inflacija iznosila je 2,1% u srpnju, što je više u odnosu na lipanjskih i očekivanih 1,6%.
Japan
Japanska tržišta također su zabilježila tjedni rast pri čemu je Nikkei 225 porastao za 1,4%, a TOPIX za 1,3%. Japanska središnja banka iznenadila je ulagače izmjenom svoje monetarne politike najavivši da će povećati fleksibilnost oko cilja kontrole krivulje prinosa (YCC). Prinos na 10-godišnju japansku državnu obveznicu (JGB) porastao je na 0,55% s 0,48% krajem prošlog tjedna što je najviša razina u posljednjih devet godina. Nakon sastanka o monetarnoj politici, BoJ odlučio je zadržati svoju kratkoročnu kamatnu stopu nepromijenjenom na razini od -0,1%, a prinos 10-godišnjeg JGB-a na oko 0%. BoJ ostavila je svoje projicirane realne stope gospodarskog rasta gotovo nepromijenjene predviđajući da će se bruto domaći proizvod povećati za 1,3% na godišnjoj razini. Središnja banka revidirala je svoje predviđanje za indeks potrošačkih cijena (CPI) u fiskalnoj 2023. na 2,5% s 1,8%. Značajna revizija uglavnom je posljedica činjenice da su se povećanja troškova, predvođena ranijim rastom uvoznih cijena, prenijela na potrošačke cijene u većoj mjeri nego što se očekivalo.
Kina
Kineske dionice ojačale su nakon što je Peking signalizirao da će pružiti više poticaja za potporu gospodarstvu. Indeks Šangajske burze porastao je za 3,42%, dok je blue chip CSI 300 skočio za 4,47%. U Hong Kongu je Hang Seng porastao za 4,41%. Ekonomisti su smanjili svoje prognoze rasta jer se Kina i dalje bori sa slabom potražnjom. Predviđa se da će se kineski bruto domaći proizvod ove godine povećati za 5,2% što je pad od prethodnih procjena od 5,5%, dok se rast za 2024. predviđa na razini 4,8%. Revizije su uslijedile nakon što je Kina nedavno izvijestila da je njezino gospodarstvo u drugom kvartalu raslo sporije od očekivanog usred slabljenja domaće i vanjske potražnje. Profiti industrijskih poduzeća pali su 8,3% u lipnju u odnosu na godinu ranije što je sporiji tempo od pada od 12,6% zabilježenog u svibnju.
SAD
S&P 500 ostvario je tjedni porast od 0,8% dok je Dow Jones rastao 0,6%. Najveće dobitke od 1,6% postigao je tehnološki bogat Nasdaq Composite. Na pozitivno raspoloženje investitora utjecao je niz pozitivnih ekonomskih podataka, a ponajviše onih o inflaciji. Američki indeks izdataka za osobnu potrošnju (PCE) porastao je za 0,2% u lipnju što je pad u odnosu na 0,3% u svibnju. Navedeni podatak bio je niži od očekivanja i predstavlja najsporije povećanje od rujna 2021. Osim toga, indeks troškova zapošljavanja, koji odražava rast cijena plaća, porastao je 1,0% u drugom kvartalu. Promatrani indeks bio je ispod očekivanja te je ostvario najmanji porast u posljednje dvije godine. Tjedni podaci upućuju na to da bi gospodarstvo moglo uspjeti izbjeći recesiju unatoč povećanju troškova zaduživanja. U srijedu je Ministarstvo trgovine izvijestilo o stopi gospodarskog rasta od 2,4% u drugom tromjesečju što je znatno iznad stope rasta od 2,0% iz prethodnog tromjesečja i konsenzusnih očekivanja od oko 1,8%. Narudžbe trajne robe skočile su 4,7% u lipnju dok je osobna potrošnja porasla 0,5%. U skladu s očekivanjima, nakon završetka svog dvodnevnog sastanka, Fed je u srijedu najavio povećanje ciljane stope saveznih fondova od 0,25%. Najave za idući sastanak oblikovale su očekivanja da je Fed završio s podizanjem stopa, barem za ovu godinu. Na popratnoj konferenciji, predsjednik Feda Jerome Powell naglasio je da će daljnje promjene kamatnih stopa ovisiti o makroekonomskim podacima. Prema alatu CME FedWatch Tool, vjerojatnost podizanja kamatnih stopa do kraja godine početkom tjedna iznosila je 90,8%, a terminska tržišta završila su tjedan sa vjerojatnošću daljnjeg podizanja kamatnih stopa od samo 27,4%. Ohrabrujući podaci o inflaciji utjecali su na smanjenje prinosa američkih državnih obveznica, ali je prinos na referentnu 10-godišnju obveznicu ipak porastao zahvaljujući snažnim signalima rasta.
Europa
U tjednu punom gospodarskih vijesti i podataka, STOXX 600 porastao je za 1,2% , talijanski FTSE MIB za 0,3%, francuski CAC 40 za 0,4%, njemački DAX za 1,6%, a britanski FTSE 100 za 0,3%. Unatoč tome što su Fed i ECB najavili povećanje kamatnih stopa, raspoloženje ulagača popravilo se zbog manje restriktivnog tona o nastavku podizanja kamatnih stopa u budućnosti. Izvješća iz Kine sugerirala su da vlasti razmatraju pružanje daljnje potpore jačanju drugog najvećeg svjetskog gospodarstva što je također ohrabrilo ulagače. Prinosi na obveznice eurozone porasli su zbog zabrinutosti da bi izgledi za veće japanske prinose mogli potaknuti egzodus japanskih ulagača, ali su se isti krajem tjedna ustabilili. Prinos na njemačku 10-godišnju državnu obveznicu porastao je iznad 2,56%, a krajem tjedna završio je na oko 2,49%. Tjedni podaci pokazuju usporavanje regionalnih poslovnih aktivnosti. Flash Eurozone Composite PMI Index, početno mjerilo aktivnosti u sektoru proizvodnje i usluga, pao je u srpnju na osmomjesečnu najnižu razinu od 48,9 s 49,9 u lipnju. U Njemačkoj je IFO indeks poslovne klime pao treći mjesec zaredom na 87,3 u srpnju sa 88,6 u prethodnom mjesecu. S druge strane, indeks poslovnog raspoloženja u Ujedinjenom Kraljevstvu zabilježio je pozitivan rezultat za tri mjeseca do srpnja. U skladu s očekivanjima, ECB je povećao kamatne stope na 3,75% što predstavlja rekordne razine od listopada 2008. Kao ključni razlog za povećanje, središnja banka navela je visoke izglede da će inflacija u eurozoni predugo ostati previsoka. Međutim, također je sugerirana mogućnost pauze monetarnog stezanja u budućnosti. Godišnja inflacija u eurozoni u lipnju iznosila je 5,5% što je pad u odnosu na 6,1% u svibnju, ali još uvijek znatno iznad cilja ECB-a od 2%. Promatrajući navedene podatke o inflaciji na razini zemalja, može se reći kako su isti bili mješoviti. Podaci su pokazali da je rast cijena u Francuskoj usporio više od očekivanog na 5% u srpnju s 5,3% u lipnju. Međutim, prilagođena španjolska inflacija iznosila je 2,1% u srpnju, što je više u odnosu na lipanjskih i očekivanih 1,6%.
Japan
Japanska tržišta također su zabilježila tjedni rast pri čemu je Nikkei 225 porastao za 1,4%, a TOPIX za 1,3%. Japanska središnja banka iznenadila je ulagače izmjenom svoje monetarne politike najavivši da će povećati fleksibilnost oko cilja kontrole krivulje prinosa (YCC). Prinos na 10-godišnju japansku državnu obveznicu (JGB) porastao je na 0,55% s 0,48% krajem prošlog tjedna što je najviša razina u posljednjih devet godina. Nakon sastanka o monetarnoj politici, BoJ odlučio je zadržati svoju kratkoročnu kamatnu stopu nepromijenjenom na razini od -0,1%, a prinos 10-godišnjeg JGB-a na oko 0%. BoJ ostavila je svoje projicirane realne stope gospodarskog rasta gotovo nepromijenjene predviđajući da će se bruto domaći proizvod povećati za 1,3% na godišnjoj razini. Središnja banka revidirala je svoje predviđanje za indeks potrošačkih cijena (CPI) u fiskalnoj 2023. na 2,5% s 1,8%. Značajna revizija uglavnom je posljedica činjenice da su se povećanja troškova, predvođena ranijim rastom uvoznih cijena, prenijela na potrošačke cijene u većoj mjeri nego što se očekivalo.
Kina
Kineske dionice ojačale su nakon što je Peking signalizirao da će pružiti više poticaja za potporu gospodarstvu. Indeks Šangajske burze porastao je za 3,42%, dok je blue chip CSI 300 skočio za 4,47%. U Hong Kongu je Hang Seng porastao za 4,41%. Ekonomisti su smanjili svoje prognoze rasta jer se Kina i dalje bori sa slabom potražnjom. Predviđa se da će se kineski bruto domaći proizvod ove godine povećati za 5,2% što je pad od prethodnih procjena od 5,5%, dok se rast za 2024. predviđa na razini 4,8%. Revizije su uslijedile nakon što je Kina nedavno izvijestila da je njezino gospodarstvo u drugom kvartalu raslo sporije od očekivanog usred slabljenja domaće i vanjske potražnje. Profiti industrijskih poduzeća pali su 8,3% u lipnju u odnosu na godinu ranije što je sporiji tempo od pada od 12,6% zabilježenog u svibnju.