Nakon što su republikanci preuzeli kontrolu nad Bijelom kućom, Senatom i zadržali većinu u Zastupničkom domu, većina glavnih indeksa dostigla je rekordne razine jer investitori vjeruju da će ta situacija dovesti do bržeg rasta zarada, smanjenja regulacija i nižih poreza za kompanije. Indeks malih poduzeća, Russell 2000, predvodio je rast s tjednim porastom od 8,57%, dok je S&P 500 zabilježio tjedni porast od 4,66%, što je najbolji rezultat u gotovo godinu dana. STOXX 600 završio je tjedan s padom od 0,84%. Zabrinutost zbog mogućeg utjecaja trgovinskih politika novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa na europski gospodarski rast i politike središnjih banaka pritisnula je tržišni sentiment.
SAD
Nakon što su republikanci preuzeli kontrolu nad Bijelom kućom, Senatom i zadržali većinu u Zastupničkom domu - većina ključnih indeksa dosegla je rekordne vrijednosti, jer su investitori vjerovali da će takva situacija donijeti brži rast zarada, manju regulaciju i niže poreze za poduzeća. Indeks malih poduzeća, Russell 2000, predvodio je rast s tjednim skokom od 8,57%, iako nije dosegnuo svoj rekord iz studenog 2021., završivši tjedan 2,41% ispod tog maksimuma. S&P 500 zabilježio je tjedni rast od 4,66%, što je najbolji rezultat u gotovo godinu dana. Na webinaru dan nakon izbora, američka ekonomistica Blerina Uruçi, iznijela je svoje prognoze za gospodarski rast i monetarnu politiku Federalnih rezervi pod Trumpovom administracijom. Uruçi ističe kako Trumpove namjere da ograniči imigraciju i poveća carine imaju inflacijske implikacije, ali napominje da će konačan učinak na ekonomiju ovisiti o načinu i brzini provedbe tih mjera. Što se tiče rasta, jačanje američkog dolara moglo bi ublažiti inflatorni pritisak carina, dok bi smanjenje poreza i deregulacijske inicijative koje se očekuju u novoj administraciji mogle dodatno podržati gospodarski rast. Izbori su zasjenili većinu ostalih ekonomskih i političkih događanja prošlog tjedna. Nakon svog redovnog sastanka u četvrtak, Federalne rezerve objavile su smanjenje kamatne stope za 0,25 postotnih bodova (25 baznih bodova), što je prvi potez popuštanja od rujna kada su smanjili kamatne stope za 50 baznih bodova. Što se tiče ekonomskih pokazatelja, najveće iznenađenje stiglo je u utorak s izvještajem Instituta za menadžment opskrbe, koji je za listopad zabilježio indeks aktivnosti u sektoru usluga na 56,0, što je daleko iznad očekivanja i najviša razina od kolovoza 2022. Ohrabrujuće je što su cijene pokazale blago popuštanje iako je aktivnost porasla, preokrenuvši tromjesečni niz rasta. Glavni istraživač Instituta navodi kako su anketirane kompanije prijavile minimalan utjecaj nedavnih vremenskih nepogoda, koje su više pogodile proizvođački sektor. Srednjoročni i dugoročni prinosi na američke državne obveznice blago su pali, dok su kratkoročni prinosi neznatno porasli. Rezultati izbora u srijedu privremeno su podigli prinose, ali očekivano smanjenje kamatne stope od strane Federalnih rezervi vratilo ih je na niže razine do četvrtka navečer. Izdavanje porezno oslobođenih municipalnih obveznica bilo je smanjeno tijekom tjedna, jer su sudionici na tržištu čekali rezultate američkih izbora i sastanak Fed-a. Prinosi na municipalne obveznice pratili su nagli porast prinosa na državne obveznice u srijedu, dok je tržište analiziralo izborni ishod i njegove fiskalne implikacije. Tržište obveznica visokog prinosa trgovalo se u skladu s općim rastom tržišta, iako je početkom tjedna obujam bio nizak, pri čemu su kupci bili aktivniji od prodavača.
EUROPA
STOXX 600 završio je tjedan s padom od 0,84%. Zabrinutost zbog mogućeg utjecaja trgovinskih politika novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa na europski gospodarski rast i politike središnjih banaka pritisnula je tržišni sentiment. Glavni burzovni indeksi su oslabili: talijanski FTSE MIB izgubio je 2,48%, francuski CAC 40 pao je za 0,95%, a njemački DAX je oslabio za 0,21%. FTSE 100 indeks u Ujedinjenom Kraljevstvu smanjio se za 1,28%. Odbor za monetarnu politiku Banke Engleske (BoE) glasao je s omjerom 8 prema 1 za smanjenje ključne kamatne stope po drugi put ove godine, za četvrtinu postotnog boda na 4,75%, zbog usporavanja inflacije. Guverner BoE-a Andrew Bailey izjavio je da ako se ekonomija bude razvijala kako očekuju, kamatne stope će vjerojatno nastaviti postupno padati. U međuvremenu, švedska Riksbanka snizila je svoju ključnu kamatnu stopu za pola postotnog boda na 2,75% kao odgovor na usporavanje inflacije i slabiji gospodarski rast. Tvorci politike naznačili su da bi mogli ponovno smanjiti kamatne stope u prosincu i početkom 2025. ako se prognoze ne promijene. Nasuprot tome, središnja banka Norveške ostavila je svoju referentnu stopu nepromijenjenom na 4,5% i signalizirala da će vjerojatno zadržati taj stav i u prosincu. S&P Global je objavio da je HCOB kompozitni indeks menadžera nabave (PMI) za eurozonu u listopadu revidiran na 50, s početne procjene od 49,7. Taj rezultat sada pokazuje da je ukupna poslovna aktivnost ostala nepromijenjena. Proizvodni sektor zabilježio je sporiji pad nego što se prvotno procjenjivalo, dok je rast u sektoru usluga bio nešto brži. Ipak, poslovno povjerenje palo je na najnižu razinu ove godine. U Njemačkoj je kancelar Olaf Scholz najavio glasovanje o povjerenju u siječnju nakon što je njegova koalicijska vlada praktički okončana otpuštanjem ministra financija Christiana Lindnera iz Slobodne demokratske stranke zbog nesuglasica oko proračuna i ekonomskih reformi. Oporbeni i poslovni lideri pozvali su na prijevremene izbore kako bi se smanjila neizvjesnost. S&P Global je objavio da je HCOB kompozitni indeks menadžera nabave (PMI) za eurozonu u listopadu revidiran na 50, s početne procjene od 49,7. Taj rezultat sada pokazuje da je ukupna poslovna aktivnost ostala nepromijenjena. (PMI očitanja iznad 50 ukazuju na širenje aktivnosti, dok očitanja ispod 50 ukazuju na pad.) Proizvodni sektor zabilježio je sporiji pad nego što se prvotno procjenjivalo, dok je rast u sektoru usluga bio nešto brži. Ipak, poslovno povjerenje palo je na najnižu razinu ove godine. U Njemačkoj je kancelar Olaf Scholz najavio glasovanje o povjerenju u siječnju nakon što je njegova koalicijska vlada praktički okončana otpuštanjem ministra financija Christiana Lindnera iz Slobodne demokratske stranke zbog nesuglasica oko proračuna i ekonomskih reformi. Oporbeni i poslovni lideri pozvali su na prijevremene izbore kako bi se smanjila neizvjesnost.
JAPAN
Japanske burza ostvarila je snažan rast ovog tjedna: indeks Nikkei 225 povećao se za 3,8%, a širi indeks TOPIX za 3,7%. Na rast je utjecao pozitivan sentiment investitora nakon američkih predsjedničkih izbora i smanjenja kamatne stope od strane Federalnih rezervi, što je zasjenilo domaće objave korporativnih rezultata. Usprkos određenim padovima u prognozama kompanija, jačanje jena negativno se odrazilo na japanske izvoznike. Jen je ojačao na oko 152 jena za dolar, što je potaknulo japanske vlasti na pojačan nadzor tržišta. Glavni valutni dužnosnik, Atsushi Mimura, upozorio je na nagle promjene na valutnom tržištu i izrazio spremnost vlasti da interveniraju u slučaju prevelikih oscilacija. Ministar financija Katsunobu Kato također je naglasio važnost praćenja utjecaja američkih izbora na japansko gospodarstvo, s obzirom na bliske gospodarske veze između Japana i SAD-a. Prinos na desetogodišnje japanske državne obveznice porastao je na 1%, što je povećalo nagađanja da bi Banka Japana mogla povisiti kamatne stope u siječnju 2025. Zapisnik sa sastanka Banke Japana u rujnu potvrdio je da bi se referentne stope mogle nastaviti povećavati, ovisno o daljnjem gospodarskom razvoju, posebno u SAD-u. Realne plaće u Japanu pale su za 0,1% u rujnu, što predstavlja smanjenje u odnosu na revidirani pad od 0,8% u kolovozu. Nominalne plaće porasle su za 2,8%, ali su i dalje ispod razine inflacije od 2,9%. Potrošnja kućanstava pala je za 1,1% u rujnu na godišnjoj razini, što je manje od očekivanog pada od 2,1%, što ukazuje na umjereno usporavanje potrošačke aktivnosti.
KINA
Kinesko dioničko tržište poraslo je nakon što je Peking najavio nove poticajne mjere, što je umanjilo zabrinutost zbog mogućih povećanja američkih carina. Shanghai Composite Index porastao je za 5,51%, a CSI 300 za 5,5%. U Hong Kongu, Hang Seng Index porastao je za 1,08%. Najviši zakonodavni organ Kine, Stalni odbor Nacionalnog narodnog kongresa, objavio je u petak program refinanciranja lokalnih državnih dugova u iznosu od 10 bilijuna RMB, što je označeno kao ključni ekonomski i financijski rizik za zemlju. Također su povećali maksimalni iznos lokalnog duga s 29,52 bilijuna RMB na 35,52 bilijuna RMB, što je prvi put da su podigli limit usred godine od 2015. godine. Ministar financija Lan Fo’an obećao je snažniju fiskalnu politiku u 2025. godini za podršku rastu, ali nije naveo konkretne detalje. Na trgovinskom frontu, kineski izvoz u listopadu porastao je za 12,7% u odnosu na prošlu godinu, što je znatno više od očekivanih 2,4% rasta u rujnu, te predstavlja najbrži rast od srpnja 2022. godine. Rast je uglavnom bio potaknut boljim vremenskim uvjetima i velikim popustima. Uvozi su pali za 2,3%, u odnosu na 0,3% rast u prethodnom mjesecu. Ukupni trgovinski suficit porastao je na 95,72 milijarde USD, u odnosu na 81,71 milijarde USD u rujnu. Iako je rast izvoza u listopadu signalizirao snažnu potražnju za kineskom robom, analitičari upozoravaju da je izvozna perspektiva Kine postala nesigurnija zbog mogućnosti trgovinskog rata nakon što Trump preuzme dužnost 2025. godine.
SAD
Nakon što su republikanci preuzeli kontrolu nad Bijelom kućom, Senatom i zadržali većinu u Zastupničkom domu - većina ključnih indeksa dosegla je rekordne vrijednosti, jer su investitori vjerovali da će takva situacija donijeti brži rast zarada, manju regulaciju i niže poreze za poduzeća. Indeks malih poduzeća, Russell 2000, predvodio je rast s tjednim skokom od 8,57%, iako nije dosegnuo svoj rekord iz studenog 2021., završivši tjedan 2,41% ispod tog maksimuma. S&P 500 zabilježio je tjedni rast od 4,66%, što je najbolji rezultat u gotovo godinu dana. Na webinaru dan nakon izbora, američka ekonomistica Blerina Uruçi, iznijela je svoje prognoze za gospodarski rast i monetarnu politiku Federalnih rezervi pod Trumpovom administracijom. Uruçi ističe kako Trumpove namjere da ograniči imigraciju i poveća carine imaju inflacijske implikacije, ali napominje da će konačan učinak na ekonomiju ovisiti o načinu i brzini provedbe tih mjera. Što se tiče rasta, jačanje američkog dolara moglo bi ublažiti inflatorni pritisak carina, dok bi smanjenje poreza i deregulacijske inicijative koje se očekuju u novoj administraciji mogle dodatno podržati gospodarski rast. Izbori su zasjenili većinu ostalih ekonomskih i političkih događanja prošlog tjedna. Nakon svog redovnog sastanka u četvrtak, Federalne rezerve objavile su smanjenje kamatne stope za 0,25 postotnih bodova (25 baznih bodova), što je prvi potez popuštanja od rujna kada su smanjili kamatne stope za 50 baznih bodova. Što se tiče ekonomskih pokazatelja, najveće iznenađenje stiglo je u utorak s izvještajem Instituta za menadžment opskrbe, koji je za listopad zabilježio indeks aktivnosti u sektoru usluga na 56,0, što je daleko iznad očekivanja i najviša razina od kolovoza 2022. Ohrabrujuće je što su cijene pokazale blago popuštanje iako je aktivnost porasla, preokrenuvši tromjesečni niz rasta. Glavni istraživač Instituta navodi kako su anketirane kompanije prijavile minimalan utjecaj nedavnih vremenskih nepogoda, koje su više pogodile proizvođački sektor. Srednjoročni i dugoročni prinosi na američke državne obveznice blago su pali, dok su kratkoročni prinosi neznatno porasli. Rezultati izbora u srijedu privremeno su podigli prinose, ali očekivano smanjenje kamatne stope od strane Federalnih rezervi vratilo ih je na niže razine do četvrtka navečer. Izdavanje porezno oslobođenih municipalnih obveznica bilo je smanjeno tijekom tjedna, jer su sudionici na tržištu čekali rezultate američkih izbora i sastanak Fed-a. Prinosi na municipalne obveznice pratili su nagli porast prinosa na državne obveznice u srijedu, dok je tržište analiziralo izborni ishod i njegove fiskalne implikacije. Tržište obveznica visokog prinosa trgovalo se u skladu s općim rastom tržišta, iako je početkom tjedna obujam bio nizak, pri čemu su kupci bili aktivniji od prodavača.
EUROPA
STOXX 600 završio je tjedan s padom od 0,84%. Zabrinutost zbog mogućeg utjecaja trgovinskih politika novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa na europski gospodarski rast i politike središnjih banaka pritisnula je tržišni sentiment. Glavni burzovni indeksi su oslabili: talijanski FTSE MIB izgubio je 2,48%, francuski CAC 40 pao je za 0,95%, a njemački DAX je oslabio za 0,21%. FTSE 100 indeks u Ujedinjenom Kraljevstvu smanjio se za 1,28%. Odbor za monetarnu politiku Banke Engleske (BoE) glasao je s omjerom 8 prema 1 za smanjenje ključne kamatne stope po drugi put ove godine, za četvrtinu postotnog boda na 4,75%, zbog usporavanja inflacije. Guverner BoE-a Andrew Bailey izjavio je da ako se ekonomija bude razvijala kako očekuju, kamatne stope će vjerojatno nastaviti postupno padati. U međuvremenu, švedska Riksbanka snizila je svoju ključnu kamatnu stopu za pola postotnog boda na 2,75% kao odgovor na usporavanje inflacije i slabiji gospodarski rast. Tvorci politike naznačili su da bi mogli ponovno smanjiti kamatne stope u prosincu i početkom 2025. ako se prognoze ne promijene. Nasuprot tome, središnja banka Norveške ostavila je svoju referentnu stopu nepromijenjenom na 4,5% i signalizirala da će vjerojatno zadržati taj stav i u prosincu. S&P Global je objavio da je HCOB kompozitni indeks menadžera nabave (PMI) za eurozonu u listopadu revidiran na 50, s početne procjene od 49,7. Taj rezultat sada pokazuje da je ukupna poslovna aktivnost ostala nepromijenjena. Proizvodni sektor zabilježio je sporiji pad nego što se prvotno procjenjivalo, dok je rast u sektoru usluga bio nešto brži. Ipak, poslovno povjerenje palo je na najnižu razinu ove godine. U Njemačkoj je kancelar Olaf Scholz najavio glasovanje o povjerenju u siječnju nakon što je njegova koalicijska vlada praktički okončana otpuštanjem ministra financija Christiana Lindnera iz Slobodne demokratske stranke zbog nesuglasica oko proračuna i ekonomskih reformi. Oporbeni i poslovni lideri pozvali su na prijevremene izbore kako bi se smanjila neizvjesnost. S&P Global je objavio da je HCOB kompozitni indeks menadžera nabave (PMI) za eurozonu u listopadu revidiran na 50, s početne procjene od 49,7. Taj rezultat sada pokazuje da je ukupna poslovna aktivnost ostala nepromijenjena. (PMI očitanja iznad 50 ukazuju na širenje aktivnosti, dok očitanja ispod 50 ukazuju na pad.) Proizvodni sektor zabilježio je sporiji pad nego što se prvotno procjenjivalo, dok je rast u sektoru usluga bio nešto brži. Ipak, poslovno povjerenje palo je na najnižu razinu ove godine. U Njemačkoj je kancelar Olaf Scholz najavio glasovanje o povjerenju u siječnju nakon što je njegova koalicijska vlada praktički okončana otpuštanjem ministra financija Christiana Lindnera iz Slobodne demokratske stranke zbog nesuglasica oko proračuna i ekonomskih reformi. Oporbeni i poslovni lideri pozvali su na prijevremene izbore kako bi se smanjila neizvjesnost.
JAPAN
Japanske burza ostvarila je snažan rast ovog tjedna: indeks Nikkei 225 povećao se za 3,8%, a širi indeks TOPIX za 3,7%. Na rast je utjecao pozitivan sentiment investitora nakon američkih predsjedničkih izbora i smanjenja kamatne stope od strane Federalnih rezervi, što je zasjenilo domaće objave korporativnih rezultata. Usprkos određenim padovima u prognozama kompanija, jačanje jena negativno se odrazilo na japanske izvoznike. Jen je ojačao na oko 152 jena za dolar, što je potaknulo japanske vlasti na pojačan nadzor tržišta. Glavni valutni dužnosnik, Atsushi Mimura, upozorio je na nagle promjene na valutnom tržištu i izrazio spremnost vlasti da interveniraju u slučaju prevelikih oscilacija. Ministar financija Katsunobu Kato također je naglasio važnost praćenja utjecaja američkih izbora na japansko gospodarstvo, s obzirom na bliske gospodarske veze između Japana i SAD-a. Prinos na desetogodišnje japanske državne obveznice porastao je na 1%, što je povećalo nagađanja da bi Banka Japana mogla povisiti kamatne stope u siječnju 2025. Zapisnik sa sastanka Banke Japana u rujnu potvrdio je da bi se referentne stope mogle nastaviti povećavati, ovisno o daljnjem gospodarskom razvoju, posebno u SAD-u. Realne plaće u Japanu pale su za 0,1% u rujnu, što predstavlja smanjenje u odnosu na revidirani pad od 0,8% u kolovozu. Nominalne plaće porasle su za 2,8%, ali su i dalje ispod razine inflacije od 2,9%. Potrošnja kućanstava pala je za 1,1% u rujnu na godišnjoj razini, što je manje od očekivanog pada od 2,1%, što ukazuje na umjereno usporavanje potrošačke aktivnosti.
KINA
Kinesko dioničko tržište poraslo je nakon što je Peking najavio nove poticajne mjere, što je umanjilo zabrinutost zbog mogućih povećanja američkih carina. Shanghai Composite Index porastao je za 5,51%, a CSI 300 za 5,5%. U Hong Kongu, Hang Seng Index porastao je za 1,08%. Najviši zakonodavni organ Kine, Stalni odbor Nacionalnog narodnog kongresa, objavio je u petak program refinanciranja lokalnih državnih dugova u iznosu od 10 bilijuna RMB, što je označeno kao ključni ekonomski i financijski rizik za zemlju. Također su povećali maksimalni iznos lokalnog duga s 29,52 bilijuna RMB na 35,52 bilijuna RMB, što je prvi put da su podigli limit usred godine od 2015. godine. Ministar financija Lan Fo’an obećao je snažniju fiskalnu politiku u 2025. godini za podršku rastu, ali nije naveo konkretne detalje. Na trgovinskom frontu, kineski izvoz u listopadu porastao je za 12,7% u odnosu na prošlu godinu, što je znatno više od očekivanih 2,4% rasta u rujnu, te predstavlja najbrži rast od srpnja 2022. godine. Rast je uglavnom bio potaknut boljim vremenskim uvjetima i velikim popustima. Uvozi su pali za 2,3%, u odnosu na 0,3% rast u prethodnom mjesecu. Ukupni trgovinski suficit porastao je na 95,72 milijarde USD, u odnosu na 81,71 milijarde USD u rujnu. Iako je rast izvoza u listopadu signalizirao snažnu potražnju za kineskom robom, analitičari upozoravaju da je izvozna perspektiva Kine postala nesigurnija zbog mogućnosti trgovinskog rata nakon što Trump preuzme dužnost 2025. godine.