Osvrt na 2022. i pogled prema 2023.: Zaokret na vidiku?
Nije teško zaključiti da je ove godine geopolitika diktirala globalno gospodarstvo i stanje na tržištu. Vojna agresija Rusije na Ukrajinu dodatno je potaknula energetsku krizu kao i velike probleme s opskrbom hrane što je rezultiralo novom ekonomskom realnošću - povećana inflacija i režim monetarne politike u kojem se dala prednost stabilnosti inflacije u odnosu na rast. Kao rezultat, kamatne stope rastu, a gospodarski rast usporava. Sve u svemu, očekuje se da će globalni BDP zabilježiti rast oko 3% u 2022. godini, dok se za 2023. godinu očekuje rast oko 2% što je prilično ispod trenda u zadnjih 7 godina (3,4%).
2022. godina investitorima je predstavljala posebno teško okruženje. Kada se vratimo unazad i prisjetimo događanja, teško je mogao proći i jedan tjedan a da naslovnice istaknutih financijskih portala nisu bile obasute nekom po tržište prilično šokantnom geopolitičkom ili ekonomskom objavom (Slika 1). Najprije je energetski šok gurnuo inflaciju na razine koje nisu viđene desetljećima, a onda je ulje na vatru dolila vojna agresija Rusije na Ukrajinu. Sve je to, uz ograničeno otvaranje ekonomija i probleme opskrbnih lanaca dodatno pritisnulo inflaciju, dovelo do naglog fiskalnog i monetarnog stezanja i jednostavno usporilo globalni oporavak. Ni financijska tržišta nisu mogla izbjeći ova kretanja, s dionicama i obveznicama u negativnom teritoriju od početka 2022. Obveznice nisu ispunile svoju tradicionalnu ulogu učinkovitog izvora diverzifikacije unutar portfelja zbog povećane korelacije između spomenutih dviju klasa imovine kao rezultata turbulentnog makroekonomskog okruženja i strožijeg režima monetarne politike.
Slika1 : Naslovnice novinskih članaka
Izvor: Vlastita obrada
SAD
Predviđa se da će realni BDP porasti za 1,8% 2022. godine, 0,5% 2023. godine i 1,0% 2024. godine. Rastuća inflacija (7,7% na godišnjoj razini) smanjuje kupovnu moć kućanstava, a projekcije OECD-a pretpostavljaju da će se stopa američkih Federalnih rezervi (FED) dodatno povećati na oko 5% posto do sredine 2023. godine dok bi prema kraju 2024. godine FED trebao krenuti u rezanje kamatnih stopa (Slika 2). Očekuje se da će se privatne investicije, posebno u nekretnine, dodatno smanjiti kao odgovor na slabiju potražnju i više kamatne stope. S usporavanjem domaće proizvodnje, sve veći će biti pritisak na tržište rada, a predviđa se da će stopa nezaposlenosti porasti. Daljnje preusmjeravanje domaće potražnje natrag na sektor usluga trebalo bi ublažiti nedostatke ponude.
Slika 2: Kamatne stope odabranih središnjih banaka i očekivanja za 2023. godinu
Izvor: Credit Suisse, OTP Invest
Inflatorni pritisci mogli bi se pokazati upornijima nego što se očekivalo, s obzirom na činjenicu da radničkoj klasi (tzv. Blue collar), koja se nalazi u nižem dohotkovnom razredu i čini skoro polovicu zaposlenih, plaće još uvijek nisu dovoljno rasle. Uz snažne sindikate to bi moglo otvoriti dodatni prostor rastu inflacije i dovesti do dodatnog pooštravanja monetarne politike. A takva situacija najviše bi pogodila već zadužene firme. S druge strane, nedavno smanjenje uskih grla u opskrbnom lancu i cijenama roba mogli bi pridonijeti bržem ublažavanju inflatornih pritisaka nego što je to trenutno projicirano. Iako je direktni ekonomski učinak ruske agresije na Ukrajinu prilično ograničen u usporedbi s drugim zemljama OECD-a - s obzirom da je SAD neto izvoznik energije, a njegov izvoz plina i pšenice je porastao od agresije nadalje, daljnji sukob bi mogao imati znatne negativne učinke. Iako je inflaciju vrlo teško procijeniti, sa sigurnošću možemo reći da je nemoguće očekivati povratak inflacije na ciljanih 2% do kraja 2024. godine.
EUROZONA
Nakon snažne prve polovice godine, predviđa se rast realnog BDP-a od 3,3% u 2022. godini i samo 0,5% u 2023. godini zbog ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine, zaoštravanja monetarne politike i globalnog usporavanja (Slika 3). Štoviše, pokazatelji raspoloženja koji se odnose na budućnost sugeriraju da bi rast mogao dodatno opadati i čak postati negativan u zadnjem kvartalu 2022. Indeksi managera nabave (PMI) već nekoliko mjeseci ukazuju na pad proizvodnje. U međuvremenu, inflacija nastavlja jačati, na 10,6% u listopadu, te se širiti kako geografski tako i na sve više dobara i usluga. Inflacijska očekivanja su porasla i za mnoge sudionike na tržištu su sada znatno iznad ciljane inflacije ECB-a. Pad realnih dohodaka djelomično je amortiziran fiskalnim mjerama koje kućanstvima kompenziraju učinak viših cijena energije. Iako je dogovoreni rast plaća zasad zadržan, zahtjevi za plaćama rastu. Nezaposlenost se nastavila smanjivati: u rujnu sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti bila je na povijesno najnižoj razini od 6,6%.
Slika 3: Stope rasta BDP u odabranim zemljama u razdoblju 2020-2024
Izvor: OECD, OTP Invest
HRVATSKA
Fitch je revidirao izglede za rast hrvatskog BDP-a na 6,1% u 2022. godini (s prethodnih 3,3%) odražavajući brži rast od očekivanog u prvoj polovici godine i solidnu turističku ljetnu sezonu. Tekući brzi oporavak od oštre kontrakcije u 2020. godini znači da je gospodarstvo sada znatno iznad razina prije pandemije, a Hrvatska će se pridružiti eurozoni sa snažnom gospodarskom podlogom. Unatoč tome, očekuje se da će gospodarski zamah oslabiti u nadolazećim kvartalima jer inflacija utječe na domaću potražnju, a usporavanje ključnih trgovinskih partnera, prvenstveno eurozone, utjecat će na izvoz roba i usluga. Predviđa se rast BDP-a oko 1% u 2023. godini, iako bi javna ulaganja trebala rasti u skladu s većom apsorpcijom fondova EU-a. Očekuje se da će inflacija pasti na oko 6% u 2023. godini i na 3% u 2024. godini potaknuta baznim učincima i usporavanjem gospodarstva (Slika 4). Odluka Vlade RH da ograniči povećanje cijena električne energije i plina prošlog proljeća spriječila je veću spiralu inflacije i očekujemo poduzimanje sličnih mjera u travnju 2023. godine. Dinamika plaća ubrzala se ove godine s obzirom na skučeno tržište rada, ali rast plaća ostat će ispod inflacije i malo je naznaka trajnih pritisaka na plaće.
Slika 4: Kretanje inflacije u odabranim zemljama u razdoblju 2020-2024
Izvor: OECD, OTP Invest
ZAKLJUČAK
Trenutno se nalazimo u vrlo izazovnom okruženju uz prisustvo značajne razine rizika. Središnje banke su bile prisiljene pooštriti monetarnu politiku većom dinamikom i brže od očekivanog, čime je okončana faza niskih ili čak negativnih kamatnih stopa. Takvo zaoštravanje politike sa sobom je donjelo i povećan strah od recesije. Iako je globalna recesija manje izvjesna u 2023. godini, značajno usporavanje rasta je teško izbjeći. Iako vjerujemo da je inflacija dosegla vrhunac u većini zemalja kao rezultat odlučnih mjera monetarne politike, netreba ju zanemariti. Ako se inflacija pokaže oštrijom i čak višom od očekivane, primjerice zbog iznenađujuće jakih podataka o tržištu rada i inflaciji plaća, mislimo da središnje banke ne bi imale izbora nego dodatno pojačati svoju oštroumnu retoriku. Uz daljnje geopolitičke neizvjesnosti, takav scenarij će zahtjevati dodatne napore u pronalasku atraktivnih imovinskih klasa i još veći oprez u izboru sektora i regija. Međutim, uvjereni smo da i u takvom okruženju postoje atraktivne imovinske klase, sektori i regije koji uspjevaju pokazati otpornost, očuvati konkurentnost i pozitivno iznenaditi tržišta.
Nije teško zaključiti da je ove godine geopolitika diktirala globalno gospodarstvo i stanje na tržištu. Vojna agresija Rusije na Ukrajinu dodatno je potaknula energetsku krizu kao i velike probleme s opskrbom hrane što je rezultiralo novom ekonomskom realnošću - povećana inflacija i režim monetarne politike u kojem se dala prednost stabilnosti inflacije u odnosu na rast. Kao rezultat, kamatne stope rastu, a gospodarski rast usporava. Sve u svemu, očekuje se da će globalni BDP zabilježiti rast oko 3% u 2022. godini, dok se za 2023. godinu očekuje rast oko 2% što je prilično ispod trenda u zadnjih 7 godina (3,4%).
2022. godina investitorima je predstavljala posebno teško okruženje. Kada se vratimo unazad i prisjetimo događanja, teško je mogao proći i jedan tjedan a da naslovnice istaknutih financijskih portala nisu bile obasute nekom po tržište prilično šokantnom geopolitičkom ili ekonomskom objavom (Slika 1). Najprije je energetski šok gurnuo inflaciju na razine koje nisu viđene desetljećima, a onda je ulje na vatru dolila vojna agresija Rusije na Ukrajinu. Sve je to, uz ograničeno otvaranje ekonomija i probleme opskrbnih lanaca dodatno pritisnulo inflaciju, dovelo do naglog fiskalnog i monetarnog stezanja i jednostavno usporilo globalni oporavak. Ni financijska tržišta nisu mogla izbjeći ova kretanja, s dionicama i obveznicama u negativnom teritoriju od početka 2022. Obveznice nisu ispunile svoju tradicionalnu ulogu učinkovitog izvora diverzifikacije unutar portfelja zbog povećane korelacije između spomenutih dviju klasa imovine kao rezultata turbulentnog makroekonomskog okruženja i strožijeg režima monetarne politike.
Slika1 : Naslovnice novinskih članaka
Izvor: Vlastita obrada
SAD
Predviđa se da će realni BDP porasti za 1,8% 2022. godine, 0,5% 2023. godine i 1,0% 2024. godine. Rastuća inflacija (7,7% na godišnjoj razini) smanjuje kupovnu moć kućanstava, a projekcije OECD-a pretpostavljaju da će se stopa američkih Federalnih rezervi (FED) dodatno povećati na oko 5% posto do sredine 2023. godine dok bi prema kraju 2024. godine FED trebao krenuti u rezanje kamatnih stopa (Slika 2). Očekuje se da će se privatne investicije, posebno u nekretnine, dodatno smanjiti kao odgovor na slabiju potražnju i više kamatne stope. S usporavanjem domaće proizvodnje, sve veći će biti pritisak na tržište rada, a predviđa se da će stopa nezaposlenosti porasti. Daljnje preusmjeravanje domaće potražnje natrag na sektor usluga trebalo bi ublažiti nedostatke ponude.
Slika 2: Kamatne stope odabranih središnjih banaka i očekivanja za 2023. godinu
Izvor: Credit Suisse, OTP Invest
Inflatorni pritisci mogli bi se pokazati upornijima nego što se očekivalo, s obzirom na činjenicu da radničkoj klasi (tzv. Blue collar), koja se nalazi u nižem dohotkovnom razredu i čini skoro polovicu zaposlenih, plaće još uvijek nisu dovoljno rasle. Uz snažne sindikate to bi moglo otvoriti dodatni prostor rastu inflacije i dovesti do dodatnog pooštravanja monetarne politike. A takva situacija najviše bi pogodila već zadužene firme. S druge strane, nedavno smanjenje uskih grla u opskrbnom lancu i cijenama roba mogli bi pridonijeti bržem ublažavanju inflatornih pritisaka nego što je to trenutno projicirano. Iako je direktni ekonomski učinak ruske agresije na Ukrajinu prilično ograničen u usporedbi s drugim zemljama OECD-a - s obzirom da je SAD neto izvoznik energije, a njegov izvoz plina i pšenice je porastao od agresije nadalje, daljnji sukob bi mogao imati znatne negativne učinke. Iako je inflaciju vrlo teško procijeniti, sa sigurnošću možemo reći da je nemoguće očekivati povratak inflacije na ciljanih 2% do kraja 2024. godine.
EUROZONA
Nakon snažne prve polovice godine, predviđa se rast realnog BDP-a od 3,3% u 2022. godini i samo 0,5% u 2023. godini zbog ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine, zaoštravanja monetarne politike i globalnog usporavanja (Slika 3). Štoviše, pokazatelji raspoloženja koji se odnose na budućnost sugeriraju da bi rast mogao dodatno opadati i čak postati negativan u zadnjem kvartalu 2022. Indeksi managera nabave (PMI) već nekoliko mjeseci ukazuju na pad proizvodnje. U međuvremenu, inflacija nastavlja jačati, na 10,6% u listopadu, te se širiti kako geografski tako i na sve više dobara i usluga. Inflacijska očekivanja su porasla i za mnoge sudionike na tržištu su sada znatno iznad ciljane inflacije ECB-a. Pad realnih dohodaka djelomično je amortiziran fiskalnim mjerama koje kućanstvima kompenziraju učinak viših cijena energije. Iako je dogovoreni rast plaća zasad zadržan, zahtjevi za plaćama rastu. Nezaposlenost se nastavila smanjivati: u rujnu sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti bila je na povijesno najnižoj razini od 6,6%.
Slika 3: Stope rasta BDP u odabranim zemljama u razdoblju 2020-2024
Izvor: OECD, OTP Invest
HRVATSKA
Fitch je revidirao izglede za rast hrvatskog BDP-a na 6,1% u 2022. godini (s prethodnih 3,3%) odražavajući brži rast od očekivanog u prvoj polovici godine i solidnu turističku ljetnu sezonu. Tekući brzi oporavak od oštre kontrakcije u 2020. godini znači da je gospodarstvo sada znatno iznad razina prije pandemije, a Hrvatska će se pridružiti eurozoni sa snažnom gospodarskom podlogom. Unatoč tome, očekuje se da će gospodarski zamah oslabiti u nadolazećim kvartalima jer inflacija utječe na domaću potražnju, a usporavanje ključnih trgovinskih partnera, prvenstveno eurozone, utjecat će na izvoz roba i usluga. Predviđa se rast BDP-a oko 1% u 2023. godini, iako bi javna ulaganja trebala rasti u skladu s većom apsorpcijom fondova EU-a. Očekuje se da će inflacija pasti na oko 6% u 2023. godini i na 3% u 2024. godini potaknuta baznim učincima i usporavanjem gospodarstva (Slika 4). Odluka Vlade RH da ograniči povećanje cijena električne energije i plina prošlog proljeća spriječila je veću spiralu inflacije i očekujemo poduzimanje sličnih mjera u travnju 2023. godine. Dinamika plaća ubrzala se ove godine s obzirom na skučeno tržište rada, ali rast plaća ostat će ispod inflacije i malo je naznaka trajnih pritisaka na plaće.
Slika 4: Kretanje inflacije u odabranim zemljama u razdoblju 2020-2024
Izvor: OECD, OTP Invest
ZAKLJUČAK
Trenutno se nalazimo u vrlo izazovnom okruženju uz prisustvo značajne razine rizika. Središnje banke su bile prisiljene pooštriti monetarnu politiku većom dinamikom i brže od očekivanog, čime je okončana faza niskih ili čak negativnih kamatnih stopa. Takvo zaoštravanje politike sa sobom je donjelo i povećan strah od recesije. Iako je globalna recesija manje izvjesna u 2023. godini, značajno usporavanje rasta je teško izbjeći. Iako vjerujemo da je inflacija dosegla vrhunac u većini zemalja kao rezultat odlučnih mjera monetarne politike, netreba ju zanemariti. Ako se inflacija pokaže oštrijom i čak višom od očekivane, primjerice zbog iznenađujuće jakih podataka o tržištu rada i inflaciji plaća, mislimo da središnje banke ne bi imale izbora nego dodatno pojačati svoju oštroumnu retoriku. Uz daljnje geopolitičke neizvjesnosti, takav scenarij će zahtjevati dodatne napore u pronalasku atraktivnih imovinskih klasa i još veći oprez u izboru sektora i regija. Međutim, uvjereni smo da i u takvom okruženju postoje atraktivne imovinske klase, sektori i regije koji uspjevaju pokazati otpornost, očuvati konkurentnost i pozitivno iznenaditi tržišta.