Prošli tjedan bio je težak tjedan za dionice jer Fed i ECB nisu „omekšali“ svoje kamatne politike. Odlučan stav ECB-a oko podizanja kamatnih stopa na više razine, duži vremenski period, uzdrmao je tržišta Europe.
Pan-europski STOXX Europe 600 indeks krajem tjedna pao je 3,28%. Oslabili su i glavni burzovni indeksi. Njemački indeks DAX pao je 3,32%, francuski indeks CAC 40 3,37%, a talijanski indeks FTSE MIB 2,43%. Britanski indeks FTSE 100 oslabio je za 1,93 %.
U SAD-u pojačani strahovi zbog rasta kamatnih stopa potisnuli su indeks S&P 500 niže drugi tjedan zaredom i na razine posljednji put zabilježene početkom studenog. Gotovo svaki sektor unutar indeksa zabilježio je oštre gubitke s izuzetkom energetskih dionica, koje su poduprte djelomičnim oporavkom cijena nafte.
Čini se da su dvije dugo očekivane objave tijekom tjedna potisnule raspoloženje u suprotnim smjerovima. Prva je bila objava američkog indeksa potrošačkih cijena (CPI) prije početka trgovanja u utorak. Podaci su pokazali da je ukupna inflacija porasla samo 0,1% u studenom u odnosu na listopad, čime je porast u odnosu na prošlu godinu iznosio 7,1%. To je još uvijek znatno iznad dugoročnog cilja inflacije Federalnih rezervi od 2%, ali najniža razina od prosinca 2021. Temeljna inflacija (bez hrane i energije) porasla je za 0,2%, što je ispod konsenzusnih očekivanja i uglavnom potaknuta troškovima stanovanja, kod kojih su vidljivi znakovi usporavanja. Cijene hrane nastavljaju rasti, a cijene prehrambenih proizvoda porasle su za 0,5% u studenome. To je uslijedilo nakon rasta od 0,7% u rujnu, i 0,4% u listopadu. Po brojkama prosječnih cijena: Prošle godine kruh je porastao 15,7%, mlijeko 14,7%, maslac i margarin 34,2%, a piletina 12%, dok je cijena jaja narasla 49,1%.
Pan-europski STOXX Europe 600 indeks krajem tjedna pao je 3,28%. Oslabili su i glavni burzovni indeksi. Njemački indeks DAX pao je 3,32%, francuski indeks CAC 40 3,37%, a talijanski indeks FTSE MIB 2,43%. Britanski indeks FTSE 100 oslabio je za 1,93 %.
U SAD-u pojačani strahovi zbog rasta kamatnih stopa potisnuli su indeks S&P 500 niže drugi tjedan zaredom i na razine posljednji put zabilježene početkom studenog. Gotovo svaki sektor unutar indeksa zabilježio je oštre gubitke s izuzetkom energetskih dionica, koje su poduprte djelomičnim oporavkom cijena nafte.
Čini se da su dvije dugo očekivane objave tijekom tjedna potisnule raspoloženje u suprotnim smjerovima. Prva je bila objava američkog indeksa potrošačkih cijena (CPI) prije početka trgovanja u utorak. Podaci su pokazali da je ukupna inflacija porasla samo 0,1% u studenom u odnosu na listopad, čime je porast u odnosu na prošlu godinu iznosio 7,1%. To je još uvijek znatno iznad dugoročnog cilja inflacije Federalnih rezervi od 2%, ali najniža razina od prosinca 2021. Temeljna inflacija (bez hrane i energije) porasla je za 0,2%, što je ispod konsenzusnih očekivanja i uglavnom potaknuta troškovima stanovanja, kod kojih su vidljivi znakovi usporavanja. Cijene hrane nastavljaju rasti, a cijene prehrambenih proizvoda porasle su za 0,5% u studenome. To je uslijedilo nakon rasta od 0,7% u rujnu, i 0,4% u listopadu. Po brojkama prosječnih cijena: Prošle godine kruh je porastao 15,7%, mlijeko 14,7%, maslac i margarin 34,2%, a piletina 12%, dok je cijena jaja narasla 49,1%.
Slika 1.
Izvor: US Bureau of labour statistics, Autor: OTP Invest, Podatci: Studeni 2021-Studeni 2022
Drugo značajno iznenađenje prošlog tjedna su podaci o američkoj maloprodaji od četvrtka, koja je pala za 0,6% u studenom, suprotno očekivanjima o malom porastu i ukazujući na razočaravajuću sezonu “Crnog petka” i “Cyber ponedjeljka” nakon Dana zahvalnosti. Prodaja u prethodna dva mjeseca također je revidirana na niže razine.
Mnogi ulagači pretpostavili su da će dobre vijesti o inflaciji imati značajan utjecaj na politiku Feda, ali objava o politici monetarnog stezanja za prosinac, oštro je potisnula dionice u padajući trend. Kao što se i očekivalo, Fed je usporio svoj tempo povećanja kamatnih stopa najavljujući povećanje ciljane stope za 50 baznih bodova (0,50 postotnih bodova). Podsjetimo se da su na četiri prethodna sastanka vezanih za odluke visine kamatnih stopa iznosila povećanje od 75 baznih bodova (0,75 postotnih bodova). Službena izjava ponavlja da su daljnja povećanja stopa vrlo vjerojatna.
S druge strane ECB je također povisio ciljanu kamatnu stopu za 0,5% na razinu od 2% (Depozitna stopa) uz najave predsjednice Christine Lagarde da će se ciljana razina kamatne stope i dalje povećavati do razina koje su dovoljno restriktivne da bi spustile razinu inflacije na ciljanu razinu od 2%. Nadalje, ECB je naglasio da planira smanjiti portfelj obveznica za prosječno 15 milijardi eura mjesečno, počevši od sljedećeg ožujka pa sve do kraja drugog tromjesečja 2023. Pad poslovne aktivnosti u eurozoni nastavio se šesti mjesec zaredom u prosincu, što pokazuju preliminarni rezultati ankete menadžera nabave. Brzi kompozitni indeks menadžera nabave (PMI Flash Global Composite) S&P Globala popeo se na 48,8. Pokazatelj koji je još uvijek na području kontrakcije (ispod 50), ali je premašio očekivanja od 48,0 u Reutersovoj anketi ekonomista.