SAD
Glavni američki dionički indeksi završili su tjedan s rastom, oporavljajući se od snažnog pada na kraju prethodnog tjedna. Prema podacima indeksa Russell 1000, vrijednosne dionice nadmašile su rastuće dionice s najvećom tjednom razlikom još od rujna. To je dijelom rezultat snažnih performansi u energetskom sektoru zbog rasta cijena nafte, kao i povlačenja profita kod dionica velikih tehnoloških kompanija. Financijski sektor također je zabilježio značajan tjedni rast, potaknut boljim rezultatima od očekivanih na početku sezone izvještavanja o zaradi. Dionice banaka poput JPMorgan Chasea, Goldman Sachsa, Citigroupa i Wells Farga zabilježile su porast nakon što su te banke izvijestile o velikom rastu dobiti u četvrtom tromjesečju. Središnji događaj u tjednu bio je izvještaj Ministarstva rada o inflaciji za prosinac, objavljen u srijedu. Iako je ukupna inflacija ubrzala u odnosu na studeni, osnovna inflacija (koja isključuje hranu i energiju) porasla je za 0,2% u prosincu, što je nešto manje u usporedbi s prethodnim mjesecom i najmanji porast od srpnja. Na godišnjoj razini osnovna inflacija također je usporila, smanjivši se na 3,2% u odnosu na 3,3% u studenom. Podaci vjerojatno neće imati značajan utjecaj na odluku Fed-a o kamatnim stopama na nadolazećem sastanku u siječnju. Tržišta terminskih ugovora gotovo su sigurna da će stope ostati nepromijenjene. Ipak, prosinački podaci ulijevaju optimizam da Fed nastavlja napredovati u snižavanju inflacije nakon višemjesečnih povišenih brojki, što ostavlja mogućnost za snižavanje stopa kasnije tijekom godine. Nakon objave podataka, burzovni indeksi poput S&P 500, Dow Jones Industrial Average i Nasdaq Composite zabilježili su najveće dnevne dobitke još od postizbornih skokova u studenom. U drugim ekonomskim vijestima, u četvrtak je Ministarstvo trgovine izvijestilo da je maloprodaja u SAD-u prošli mjesec porasla za 0,4%, nakon rasta od 0,8% u studenom. Iako je rezultat za prosinac bio ispod očekivanih 0,6%, 10 od 13 kategorija u izvješću zabilježilo je rast prodaje, uključujući značajan porast u trgovinama sportske opreme, namještaja i odjeće. U četvrtak su objavljeni i podaci o zahtjevima za naknade za nezaposlene za tjedan koji je završio 11. siječnja. Novi zahtjevi za naknade povećali su se na 217.000, što je više u odnosu na 203.000 iz prethodnog tjedna i iznad očekivanja analitičara. Međutim, četverotjedni prosjek zahtjeva blago je pao. Broj osoba koje i dalje primaju naknade za nezaposlene smanjio se na 1,86 milijuna, u odnosu na 1,88 milijuna iz prethodnog tjedna. Američke državne obveznice ostvarile su pozitivne prinose jer su prinosi pali na većini dospijeća nakon objave inflacijskog izvješća u srijedu. (Cijene obveznica i prinosi kreću se u suprotnim smjerovima.) Prinosi na municipalne obveznice započeli su tjedan s rastom, potaknuti snažnim podacima o zapošljavanju iz prethodnog tjedna. Međutim, trend se preokrenuo, pa su dio gubitaka nadoknadile nakon bolje od očekivane objave inflacije. Na tržištu korporativnih obveznica investicijskog razreda također je zabilježen visok obujam izdanja tijekom tjedna, a većina emisija pokazala je dobre rezultate. Navedeno tržište je tijekom tjedna ojačalo u odnosu na državne obveznice, dok su investitori nastojali osigurati više prinose. Također su izvijestili o jačanju sentimenta na tržištu visokoprinosnih obveznica nakon objave ekonomskih podataka, uz iznadprosječne obujme trgovanja.
EUROPA
STOXX 600 indeks završio je tjedan s rastom od 2,37%, dok je usporena inflacija s obje strane Atlantika potaknula nadu da će središnje banke nastaviti snižavati kamatne stope ove godine. Glavni burzovni indeksi zabilježili su značajan rast: francuski CAC 40 porastao je za 3,75%, njemački DAX za 3,41%, talijanski FTSE MIB za 3,36%, dok je britanski FTSE 100 indeks ostvario rast od 3,11%. U Velikoj Britaniji, godišnji rast potrošačkih cijena neočekivano je usporio na 2,5% u prosincu, u odnosu na 2,6% u studenom, što je pojačalo očekivanja da bi Banka Engleske mogla smanjiti kamatne stope već u veljači. Osnovni inflacijski pritisci također su se smanjili. Inflacija u sektoru usluga, na koju kreatori politika posebno obraćaju pažnju, pala je na najnižu razinu u gotovo tri godine, s 5% na 4,4%. Temeljna inflacija, koja isključuje cijene hrane i energije, smanjena je s 3,5% na 3,2%.
Međutim, bruto domaći proizvod (BDP) Ujedinjenog Kraljevstva porastao je za samo 0,1% u studenom, što predstavlja oporavak od blage kontrakcije u prethodna dva mjeseca, ali je ispod očekivanog rasta od 0,2%. Potrošačka potražnja ostala je slaba. Procjenjuje se da su maloprodajni volumeni u prosincu, ključnom razdoblju blagdanske kupovine, pali za 0,3%, nakon skromnog rasta od 0,1% u prethodnom mjesecu. Analitičari su predviđali porast od 0,4%. Njemačka ekonomija zabilježila je pad od 0,2% u 2024., što je druga uzastopna godina kontrakcije. Glavni uzrok slabosti bio je pad investicija, iako je taj utjecaj djelomično neutraliziran oporavkom privatne i državne potrošnje. Europska središnja banka (ECB) mora oprezno i postupno snižavati kamatne stope, prema zapisniku sa sastanka u prosincu, kada su stope smanjene treći put zaredom. Tržište očekuje još jedno smanjenje depozitne stope za 0,25% na 2,75% krajem siječnja. Glavni ekonomist ECB-a Philip Lane, potpredsjednik Luis de Guindos te kreatori politika Yannis Stournaras i Mario Centeno istaknuli su iznimnu neizvjesnost oko prognoza, koju uzrokuju potencijalni globalni trgovinski sukobi, geopolitičke napetosti i fiskalne izazove unutar eurozone.
JAPAN
Japanska tržišta zabilježila su pad tijekom tjedna, pri čemu je Nikkei 225 indeks pao za 1,9%, dok je širi TOPIX indeks oslabio za 1,3%. Jasni signali iz Banke Japana (BoJ) o mogućem povećanju kamatnih stopa na sastanku monetarne politike 23. i 24. siječnja povećali su očekivanja tržišta. To je dovelo do jačanja jena, koji je ojačao na otprilike 155,6 jena za američki dolar, u usporedbi sa 157,6 jena krajem prethodnog tjedna. Međutim, snažniji jen negativno je utjecao na izglede za profit u izvoznim industrijama Japana. Na tržištu obveznica, prinos na 10-godišnje japanske državne obveznice dosegnuo je tijekom tjedna 1,25%, najvišu razinu u posljednjih 14 godina, ali se na kraju stabilizirao na 1,20%. Banka Japana i njezin guverner, Kazuo Ueda, nastavili su s restriktivnim pristupom. Ueda je ponovio da će kamatne stope biti podignute ako se ekonomski i cjenovni uvjeti nastave poboljšavati. Ipak, nedavni komentari iz BoJ-a istaknuli su zabrinutosti vezane uz američke ekonomske politike (tarife i fiskalnu politiku). Trenutna retorika sugerira da je malo vjerojatno da će do povećanja doći na siječanjskom sastanku, a neki ulagači smatraju da bi se odluka mogla odgoditi za ožujak ili travanj. Realni (inflacijom prilagođeni) rast plaća u Japanu, ključni pokazatelj kupovne moći potrošača koji pažljivo prati BoJ, pao je za 0,3% na godišnjoj razini u studenom. Ovo je četvrti uzastopni mjesec negativnog rasta realnih plaća. Temeljni scenarij Banke Japana predviđa da će do povećanja kamatnih stopa doći ako se ekonomija, cijene i rast plaća budu razvijali u skladu s njihovim projekcijama.
KINA
Kineska tržišta dionica porasla su uslijed poboljšanja gospodarstva, unatoč trajnijim deflacijskim pritiscima. Shanghai Composite indeks porastao je za 2,31%, dok je CSI 300, koji obuhvaća dionice najvećih kompanija, zabilježio rast od 2,14%. U Hong Kongu, Hang Seng indeks porastao je za 2,73%. Kineski BDP u četvrtom tromjesečju porastao je za 5,4% u odnosu na isto razdoblje prošle godine, nadmašivši očekivanja i rast od 4,6% iz trećeg tromjesečja. Na kvartalnoj razini, gospodarstvo je ostvarilo rast od 1,6%, u usporedbi s revidiranim rastom od 1,3% iz prethodnog tromjesečja. Ukupni godišnji rast BDP-a dosegnuo je 5%, čime je ostvaren cilj koji je postavila kineska vlada. Dodatni podaci ukazuju na oporavak. Industrijska proizvodnja u prosincu porasla je za 6,2% na godišnjoj razini, premašivši prognoze i rezultat iz studenog (5,4%). Ovaj rast potaknut je većom prodajom automobila, računala i solarnih ćelija. Maloprodaja je također zabilježila rast od 3,7% u prosincu, u usporedbi s 3% u studenom. Ulaganja u fiksnu imovinu porasla su za 3,2% u razdoblju od siječnja do prosinca, neznatno ispod rasta od 3,3% u prethodnom mjesecu. Istodobno, pad ulaganja u nekretnine produbio se na 10,6% na godišnjoj razini, dok je stopa nezaposlenosti porasla na 5,1%. Cijene novih domova u 70 gradova u prosincu su stagnirale u usporedbi sa studenim, što je poboljšanje u odnosu na pad od 0,1% u studenom. Prema Nacionalnom uredu za statistiku, ovo je četvrti uzastopni mjesec sporijeg pada cijena nekretnina. Bloomberg izvještava da je ovaj napredak rezultat niza monetarnih i fiskalnih mjera stimulacije koje je Kina uvela u četvrtom tromjesečju prošle godine, s ciljem poticanja gospodarstva i stabiliziranja tržišta nekretnina.